Sađenje i obrezivanje voćaka

Između listopada i travnja idealno je vrijeme za sađenje voćaka. Voćke osjetljive na mraz poput bresaka i marelica zahtijevaju topliju klimu, stoga ih sadite tek početkom ožujka.

Postoje mnoge voćke koje se same oplođuju. Onima koje to ne čine, potreban je davatelj peludi...

 

 

Sađenje

Između listopada i travnja idealno je vrijeme za sađenje voćaka. Voćke osjetljive na mraz poput bresaka i marelica zahtijevaju topliju klimu, stoga ih sadite tek početkom ožujka.

Kako stoje stvari s oplodnjom?
Postoje mnoge voćke koje se same oplođuju. Onima koje to ne čine, potreban je davatelj peludi. Za svaku vrstu voćaka dolaze naravno u obzir samo druge određene vrste. Ukoliko u Vašem vrtu želite posaditi samo jednu voćku pripazite da se može sama oploditi.

 

Vrijeme i trajanje berbe
Jeste li razmislili koliko dugo traje berba? Mnogim voćkama je vrijeme berbe usred godišnjih odmora. Trajanje berbe bitan je čimbenik, jer nekim vrstama plodove morate ubrati u roku od 14 dana dok se kod drugih branje proteže tijekom cijelog mjeseca.

 

 

Veličina i rast
Velika voćka zauzima previše mjesta u malim i osrednjim vrtovima. Stoga je preporučljivo uzgajati voćke koje svojom veličinom odgovaraju prostoru. Možete birati  između sljedećih veličina: debla visokog rasta visoka su od 1,60 do 1,80 m. Ona trebaju mnogo prostora, pružaju mnogo sjene i daju mnogo plodova. Debla poluvisokog rasta visoka su od 1 do 1,20 m i najčešće se uzgajaju u vrtu kao npr. šljive i trešnje. Debla niskog rasta visoka su od 80 do 100 cm, a krošnja je iste veličine kao kod poluniskih stabala. Vretenasti grm visok je od 40 do 60 cm i grmolik. Ta se vrsta preporučuje za breskve i višnje kojima je potrebno godišnje obrezivanje. Vretenasti grm idealan je za male vrtove. Visinom debla od 40 do 60 cm stablo naraste između 2 i 3 m. Takvu voćku možete ugodno obrezivati, ubirati plodove i prskati. Takva vrsta kojoj ne treba mnogo prostora za rast, uključujući voćke koje zahtijevaju topliju klimu, prikladna je i za rešetkaste konstelacije primjerice uza zid zgrade.

 

Pravilna sadnja voćaka
Nastojite da iskopana rupa za voćku ima razmak od 5 m do susjednog posjeda (to se ne odnosi na vretenasti grm) kako biste izbjegli neugodnosti zbog opadanja voća i lišća na tuđi teren. Prije sadnje okopajte 2 m2 zemlje vrtnom lopatom. Rupa treba biti najmanje 50 cm duboka i široka kako bi korijenje voćke stalo u nju. Zakucajte armaturu uz koju se voćka veće u zemlju. Zatim nekoliko sati zalijevajte voćku. Prije nego što voćku posadite, gnojivo stavite na dno rupe. Obratite pažnju da mjesto oplemenjivanja na deblu ne bude zakopano u zemlju. Zatim nasipajte mješavinu gnojiva i zemlje u rupu i oprezno nagazite tlo. Iskopajte jarak za vodu oko voćke i zalijte ju. Čvorom osmercem voćku zavežite za armaturu. Tlo oko debla prekrijte zaštitnim slojem kore i slame. Mlade voćke u prvoj godini ne bi smjele nositi plodove jer cijelu snagu ulažu u razvoj korijena. Stoga prve cvjetove odstranite.

 

Rezidba mladih voćaka
Nakon sadnje, sadnica se prikraćuje na 80 cm. Time se izaziva rast postranih mladica, od kojih se 4-5 dobro razvijenih mladica pravilno raspoređenih ostavlja na provodnici. Cvjetne pupove potrebno je odstraniti. Tijekom vegetacije odstranjuju se mladice i konkurentni provodnici. Ako provodnica nije dovoljno obrasla izbojima, potrebno ju je prikratiti do prvog jačeg izboja, koji preuzima ulogu provodnice. Slijedi rezidba mladica koje rastu okomito i svih mladica koje rastu prema unutrašnjosti krošnje.

 

Zelena rezidba
Pravilnom rezidbom održava se uzgojni oblik vitkog vretena kojim se postiže dobar raspored grana i krošnje, a to pak osigurava optimalan urod. Osnovna rezidba nadopunjuje se zelenom rezidbom tijekom vegetacije. Zelenom rezidbom postiže se veća prozračnost krošnje i izraženija obojenost plodova. Mjesto reza potrebno je temeljito očistiti i namazati voćarskim voskom kako ne bi došlo do infekcije voćke.

 

 

Navedeni stručni savjet nije pravilo po kojem se radovi moraju izvršiti, te Vas molimo da kontaktirate stručnu osobu tj. majstora.