Građevinski materijali

(1503 Proizvodi u 1636 modela)

Pregled najvažnijih građevinskih materijala

Kamen, metal ili drvo, visokoučinkoviti beton, podesive staklene fasade ili keramičke folije kao zidne obloge – pri gradnji ili dogradnji koriste se različiti organski i/ili anorganski građevinski materijali u sirovom stanju ili kao prerađeni i oplemenjeni proizvodi. Neki se koriste već jako dugo, dok su drugi moderni high-tech građevinski materijali. Ključni kriteriji za odabir odgovarajućeg građevinskog materijala su sljedeći faktori: arhitektonski (boja, format, površinska obrada, itd.), tehnički (toplinska vodljivost, nosivost, zapaljivost, itd.), ekološki (opterećenje okoliša, potrošnja energije, zbrinjavanje, itd.) i ekonomski (cijena, trajnost, itd.).

1. Grupe građevinskih materijala

Veliki broj građevinskih materijala čini potrebnim da ih prvo podijelimo u organske i anorganske grupe građevinskih materijala:

U organske građevinske materijale spadaju prirodno uzgojeni prirodni materijali (npr. drvo, ovčja vuna, pluto, pamuk, itd.) kao i umjetno-sintetički (poput plastike kao što su polistiren, PVC, epoksidna smola, poliuretan, silikon, akril, itd.).

U anorganske građevinske materijale spadaju metalni (željezo i čelik kao i obojeni metali) te mineralni građevinski materijali (umjetni ili prirodno uzgojeni kao što su prirodni kamen, glina, beton, vapnenac, cigla, pjenasto staklo, itd.).

Međutim, za razliku od tradicionalnih homogenih jednokomponentnih građevinskih materijala (npr. drvo, itd.) sve se više koriste takozvani višekomponentni građevinski materijali od nekoliko različitih materijala, koji su ponekad složeniji za proizvodnju kao i za obradu.

2. Zidne cigle

Vanjski i unutarnji zidovi, zidovi kao granice posjeda ili ukrasni zidovi u vrtu – zidne cigle ispunjavaju različite svrhe.

• Vanjski zidovi moraju izdržati tlačna opterećenja i imati vrlo dobre izolacijske sposobnosti.

• Nenoseći unutarnji zidovi, s druge strane, moraju zadovoljiti zahtjeve za zaštitu od buke, vlage i požara.

Osim prirodnih kamena (pješčenjak, vapnenac, granit, škriljevac, mramor, bazalt) kao tradicionalnih građevinskih materijala za gradnju kuća u prošlim vremenima (koji se danas više ne koriste kao zidne cigle u gradnji kuća – ali su vrlo popularni kao dekorativni elementi u vrtu), danas se uglavnom koriste umjetne zidne cigle (npr. opeke ili glinene cigle kao i građevinski materijali učvršćeni vezivima). U građevinske materijale učvršćene vezivima spadaju, na primjer, lagani beton, porozni beton ili vapnenačke cigle.

Koji je kamen najbolji za što, uvelike ovisi o upotrebi i potrebnim svojstvima.

Kao pravilo vrijedi: Lagan kamen ima manju toplinsku vodljivost i stoga bolje toplinske izolacijske osobine. Međutim, tlačna čvrstoća i zaštita od buke su također manji. Obrnuto, to znači da teški kameni imaju veću tlačnu čvrstoću i veće vrijednosti zvučne izolacije, ali lošije izolacijske osobine.

Napomena: Građevinske ploče za pregradne zidove ili spuštene stropove obično su građevinski materijali učvršćeni vezivima – poput laganih ploča, gipskartonskih ploča, vlaknocementnih ili gipsom vezanih drvenih vlaknastih ploča.

3. Veziva

Organska veziva su veziva s umjetnim ili prirodnim smolama, koja se često koriste u bojama, žbukama ili zidnim ljepilima. Ove boje, žbuke i ljepila vezana plastikom su elastična, lako se obrađuju, otporna su na vremenske uvjete i dobro prianjaju.

4. Staklo

Prozori, zimski vrtovi ili solarni sustavi nezamislivi su bez prozirnog građevinskog materijala stakla. Ali i (pred)krovovi, (klizna) vrata, tuš pregrade ili cijeli zidovi od stakla ili staklenih blokova nude osim estetike još i druge prednosti – naime njihovu stabilnost i dugovječnost. Ova mješavina kvarcnog pijeska, sode i vapna prošla je brzi razvoj. Ne samo da su toplinske izolacijske osobine kod modernih prozora sve bolje (npr. visokotoplotno zaštitno staklo s 3 stakla i Ug -vrijednost od 0,5) i time su toplinski gubici minimizirani.

Moderna stakla propuštaju puno svjetla u kuću, istovremeno štite od pregrijavanja unutarnjih prostora, ali također propuštaju dio sunčeve topline u unutrašnjost kuće i tako omogućuju energetski dobitak izvana.

Ali razvoj ide dalje: Pametni prozori, odnosno podesiva stakla, mijenjaju boju po potrebi i tako preuzimaju ulogu zaštite od sunca i zasljepljivanja.

5. Metal

Zbog svojih primarnih svojstava dugovječnosti i visoke čvrstoće, metali su vrlo rasprostranjeni građevinski materijali – bilo u obliku građevinskog čelika kao armature za temelje i stropove, kao cijevi za grijanje, vodu ili odvod, kao profili ili okovi, kao krovni pokrov, vrata, ograde, vijci, alati i još mnogo toga. Čelik/željezo, bakar, mesing, aluminij i cink mogu se u svakom trenutku ponovno koristiti i imaju dobre električne i toplinske vodljivosti.

Napomena: Metali se tope tek na vrlo visokim temperaturama, ali već ranije gube svoje nosive osobine.

6. Drvo

Od podruma do krova, za unutarnju i vanjsku upotrebu, za namještaj, vrtne ograde ili zidne obloge – drvo ima mnogo svojstava koja ga čine vrlo popularnim i svestranim građevinskim materijalom:

Uz vrlo dobru nosivost i toplinsku izolaciju, drvo je relativno lagan građevinski materijal i kao obnovljivi resurs ima izvrsnu ekološku bilancu. Za različite namjene iz debla se režu sirovi ili blanjani gredice, okruglice, daske ili letve i letvice. Također se i drveni ostaci i slabo drvo prerađuju u građevinske materijale (npr. drvena vuna, OSB ploče, iverica, itd.). Kako bi drvo ostalo trajno lijepo i stabilno, mora se pažljivo odabrati (npr. tvrdo drvo za nosive konstrukcije i meko drvo za unutarnju izgradnju). Osim toga, kroz građevinsko-konstruktivne mjere (obrada i način ugradnje) značajno doprinosite dugovječnosti drvenih konstrukcija. Selektivnim kemijskim i fizičkim površinskim tretmanima smisleno nadopunjujete konstruktivne mjere. Tada je moguće i cijela (blok) kuća od drva s vrlo dobrim unutarnjim klimatskim uvjetima.

7. Izolacijski materijali

Stručno ugrađeni izolacijski materijali poboljšavaju klimu stanovanja, sprječavaju toplinske gubitke, štite od vlage i smanjuju potrebu za energijom. Osim toga, osiguravaju zaštitu od buke i udarne buke. Za to je dostupno mnogo različitih izolacijskih materijala s različitim (izolacijskim) svojstvima: plastični i tvrdi pjenasti izolacijski materijali, mineralna vuna ili mineralna vlakna, mineralni izolacijski materijali kao i izolacijski materijali od obnovljivih sirovina. Oni su dostupni u obliku stabilnih ploča, fleksibilnih prostirki i filca za stezanje ili nasipa.

8. Keramika

Kada se govori o keramičkim pločicama, obično se misli na finu keramiku. To uključuje pločice od fajanse, pločice od kamena i pločice od porculanskog kamena. Terakota, klinker ili pločice spadaju pod opći pojam grube keramike. Ali bez obzira na to radi li se o gruboj ili finoj keramici: keramičke pločice i pločice kao podne ili zidne obloge u unutarnjem i vanjskom prostoru u pogledu higijene, jednostavnosti održavanja i trajnosti su nenadmašne. Zbog različitih sastava, različitih temperatura pečenja, postupaka oblikovanja i vrsta površinske obrade, one imaju djelomično znatno različita svojstva.

9. Plastika

Polistiren (PS), polietilen (PE), polipropilen (PP), epoksidna smola, poliuretan (PUR), silikon, akril – upotreba plastike kao građevinskog materijala naglo je porasla. Dok se "plastika" ranije koristila, na primjer, samo kao pojedinačni oblikovani komad kao zamjena za drvo ili metal, danas se plastika ciljano razvija za različite primjene ili se dodaje materijalima kako bi ih, na primjer, učinila podatnijima i fleksibilnijima. Tako se plastika nalazi, na primjer, kao toplinski izolacijski materijal, traka za brtvljenje, profil za brtvljenje, u ljepilima, u masama za fugiranje i još mnogo toga. Stoga njihova svojstva mogu biti prilično raznolika. Međutim, svima je zajedničko da je plastika:

• vodootporna i postojana

• uglavnom neosjetljiva na kiseline i lužine

• električni nevoditelj

• iznimna u svojoj boji i oblikovanju

Nedostatak plastike: Ona je sve samo ne ekološka, jer je njezin najvažniji sirovina nafta. Osim toga, okoliš se pri spaljivanju plastike znatno opterećuje otrovnim tvarima.

Napomena: Što su temperature više, to su lošija mehanička svojstva plastike – i to znatno brže nego kod drugih građevinskih materijala.