Brusni materijali i njihova upotreba

Uklanjanje starih slojeva boje s namještaja, rezanje metala, zaobljavanje rubova, obnavljanje istrošenih drvenih podova, brušenje i zaglađivanje zavara, uklanjanje naslaga – rad s brusnim materijalima jedan je od najčešćih u kućnoj radionici.

Napomena: Iz zdravstvenih razloga ne biste trebali udisati fine brusne prašine. One mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Stoga svakako radite s brusilicama koje imaju integrirano usisavanje i obavezno nosite masku za zaštitu od prašine za usta i nos.

1. Brusni materijali – struktura, vrste zrna i veličine zrna

Koji se materijali za brusna zrna koriste? Za razliku od ranije, kada su se na papir nanosili smirgel, granat, kremen ili kvarc, danas su korund i umjetno proizvedena brusna zrna uobičajeni kao prirodna brusna zrna.

Sintetički korundi imaju različite tvrdoće ovisno o sadržaju aluminijevog oksida (npr. bijeli ili ružičasti plemeniti korund, svijetli poluplemeniti korund i smeđi obični korund), silicij karbid (SIC), bor nitrid (CBN) ili umjetni dijamanti.

Brusni papiri s prirodnim korundom su univerzalni brusni papiri za obradu drva, mekih materijala ili manjih metalnih površina. Sa silicij karbidom mogu se dobro obrađivati NE-metali, nehrđajući čelici, keramički i mineralni materijali, tvrda i kratko vlaknasta drva, staklo, porculan i umjetni kamen.

Napomena: Za posebne zadatke prikladni su brusni diskovi s bor nitridom i oni s dragim kamenjem (dijamant). S takozvanim CBN ili dijamantnim brusnim diskovima mogu se lako rezati i obrađivati čvrsti čelici poput HSS čelika, toplo i hladno radni čelici, kao i tvrdi metali, staklo, keramika, porculan, beton ili kamen.

Stupanj zrna

Što je veći broj zrna, to je finiji brusni materijal! Stupanj zrna uvijek je naveden na stražnjoj strani brusnog materijala (na nekima je također navedena prikladnost materijala na stražnjoj strani):

• Grubo zrno (broj 80 i manje) osigurava visok materijalni otklon i ostavlja grublju površinu (npr. uklanjanje ostataka ljepila, stare boje i premaza ili kao grubo predbrušenje punog drva).
• S papirima srednjeg zrna (broj 80-150) brusite planirane i furnirane površine ili radite međubrušenje.
• Također za međubrušenje ili fino brušenje drva, brušenje kitova i temelja, lakova i plastike koristite fino zrno (broj 150-240).
• Za fino brušenje lakiranih površina i poliranje metala ili mat lakova ispravno je vrlo fino zrno od 220 i više.

U praksi to znači da biste redovito trebali raditi s najmanje tri različita zrna jedno za drugim. Primjer vrata: grubo brušenje za uklanjanje stare boje s papirom od 40, srednje brušenje s papirom od 80 ili 100 za isticanje drvenih vlakana, završna obrada s zrnima od 180.

Napomena: Povremeno se brojevima dodaju i slova. Ona označavaju tvrdoću brusnog zrna: A do K = meko zrno, I do O = srednje zrno i P do Z = tvrdo zrno.

Raspršivanje podloge

Jednako je važno kao i finoća zrna njihovo raspršivanje na podlozi. To se odnosi na raspodjelu brusnih zrna na nosaču, ovisno o tome leže li zrna vrlo blizu jedno drugom (zatvoreno raspršivanje), manje gusto (poluotvoreno raspršivanje) ili su pojedinačna zrna udaljenija (otvoreno raspršivanje). Za praktičan rad s brusnim materijalom to znači: što je gušće raspršivanje, to se lakše razmaci između zrna pune brusnom prašinom. Tako je, na primjer, otvoreno raspršivanje bolje za smolasta i uljasta, meka drva i pri brušenju boja i lakova. Zatvoreno raspršivanje, s druge strane, za gusta, fino porozna drva i drvene materijale kao i sintetičke smole.

2. Brušenje drva

Drvene površine moraju se brusiti iz različitih razloga i to su vjerojatno najčešće aktivnosti u kućnoj radionici:

• Uklanjanje starih slojeva boje ili ostataka ljepila, zaglađivanje grubih mjesta i neravnina ili kao priprema za naknadne obrade površina (npr. lakiranje, lazuriranje, itd.).
• Manje površine kao i kutove i rubove najbolje je brusiti ručno s brusnim papirom i brusnim blokom (ili fleksibilno s brusnom spužvom) i u nekoliko prolaza brušenja s uvijek finijim zrnom.

Uvijek radite u smjeru vlakana (za uklanjanje drvenih ili lakiranih slojeva najprije poprečno na vlakna), s laganim pritiskom i povremeno uklanjajte brusnu prašinu.

Napomena: Tvrda drva (npr. hrast, ariš) uvijek brusite finijim brusnim papirom nego meka drva (npr. bor, smreka), jer su tragovi brušenja na tvrdim drvima vidljiviji. Isto vrijedi i za fino porozna drva (npr. bukva, javor).