Balkonsko povrće: Najbolje vrste za vlastiti uzgoj

Svježe, zdravo, ukusno, održivo – mnogo je dobrih razloga za uzgoj povrća i začinskog bilja na balkonu.

Samodostatnost u proizvodnji hrane postaje sve popularnija i u gradskim sredinama. Mi ćemo Vam savjetovati kada je prikladno vrijeme za balkonsku sadnju, koje vrste povrća dolaze u obzir i kako ih njegovati.

Uzgojite povrće u balkonskoj žardinijeri

Domaće povrće i začinsko bilje na visokoj su cijeni. Da biste u njemu uživali nije Vam nužno potreban vrt: oni koji imaju balkone, na njima mogu uz cvijeće zasaditi mali povrtnjak i uživati u organskim plodovima.

Ono što je popularno je povrće prikladno za uzgoj u posudama, koje ima kratak period rasta i daje obilan prinos. Takav uzgoj je posebno pogodan za biljke koje vole toplinu poput rajčica, paprika i feferona ili patlidžana i krastavaca.

Pravo vrijeme za sjetvu varira, tj. Ovisno je o povrću i sorti. Salata se, primjerice, s obzirom na veliki broj raznolikih sorti može sijati praktički cijele godine. Rajčice i krastavci siju se na otvorenom od svibnja, patlidžani tek od lipnja. Začinsko bilje uzgaja se iz sjemena u zatvorenom prostoru od sredine veljače do sredine ožujka. Oni kojima je bitna jednostavnost odlučit će se za gotove sadnice.

Glavna prednost uzgoja povrća u posudama: potreban je manji volumen zemlje nego za gredice. Manje zemlje, doduše, podrazumijeva češće zalijevanje. Zemlja se u teglama mnogo brže zagrijava nego u gredici, što čini odlične uvjete za uzgoj biljke. Ako postavite povrće na sunčani položaj, nagradit će Vas zdravim rastom i bogatim urodom.


Salatu može uzgojiti svatko

Čak i nestrpljivi vrtlari imat će uspjeha sa salatama. Brzo rastu i zahtijevaju malo njege. Sorte za rezanje i rukola vrlo su praktične zbog toga što se mogu sijati ili saditi direktno u tegle i žardinijere i brati tjednima jer ponovno narastu.

Isplate se i sorte za otkidanje pojedinačnih listova. Kod takvih sorti može se ubrati cijela glavica, a ako se uberu samo stariji listovi bez da se ošteti srž, izrast će ponovno novi listovi. Za one koji žele malo raznolikosti, salate s crvenim lišćem kao što su Lollo Rosso ili Salanova Red dobar su izbor.

Ako volite japansku kuhinju, odaberite azijske sorte koje imaju pikantan okus.


Rajčicama i krastavcima potreban je prostor

Dok su salatama manje posude dovoljne, uvis rastuće rajčice i krastavci osjećaju se ugodno jedino u velikim kantama i manjim visokim gredicama.

Kako se mlade biljke ne bi slomile pod težinom mnogobrojnih plodova, potrebno ih je poduprijeti. Stabilne rešetke koje se mogu zabiti duboko u zemlju idealne su za vezivanje.

Za balkonski uzgoj rajčica, paprika i krastavaca isplati se kupiti sitnoplodne sorte jer brže sazrijevaju i daju više plodova.

Ako volite grickati, najbolje je posaditi sorte s plodovima bez sjemenki. Ako redovito berete plodove, biljke će neprestano stvarati nove.


Začinsko bilje daje aromu

Maleni povrtnjak učinit ćete življim tako da uz  povrće zasadite ljetno cvijeće s jestivim cvjetovima poput dragoljuba ili nevena. Isto ćete postići sađenjem začinskog bilja s lijepim cvjetovima poput kopra i ananas kadulje.

Kad smo već kod začinskog bilja: Na svakom balkonu naći će se dovoljno mjesta za mali privatan vrt začinskog bilja u teglama. Sa začinskim biljem možete stvoriti prekrasne senzualne trenutke. Na primjer, uz pomoć mente koja miriše na ananas ili čokoladu.

Svi koji uživaju u kuhanju cijenit će klasičnu aromu svježe ubranih grančica ružmarina, majčine dušice i kadulje.

U teglama ne bi smjelo nedostajati niti kuhinjskih začina poput vlasca i peršina budući da su nezamjenjivi u jelima sa svježim sirom i salatama.


Priprema biljaka za balkon

Nekoliko dana prije nego ih iznesete na balkon, biljke obavezno smjestite na polusjenovito mjesto te ih tako polako pripremite na njihov novi, vanjski položaj kako ne bi izgorjele.

Posadite rajčice i paprike dublje nego što su bile u posudi za uzgoj. Tako će na stabljici pustiti dodatno korijenje. Za povrće su potrebne što veće posude. Osim što se biljke u njima ugodnije osjećaju, to značajno produžuje i intervale zalijevanja.


Prihranjivanje za bogat urod

Svo povrće voli mnogo sunca, a mediteransko povrće – osobito ono koje daje plodove – voli biti zaštićeno i od vjetra.

Isplati se kupiti zemlju koja dobro zadržava vodu i hranjive tvari. Visokokvalitetna tla za sadnju cvijeća u pravilu već sadrže gnojivo.

Kako biste osigurali da sve brzo raste, povrće biste trebali početi prihranjivati najkasnije četiri do šest tjedana nakon sadnje, bilo tekućim organskim gnojivom ili gnojivom u granulama koje se lagano ukopava u površinski sloj tla.

Gnojite „gladno“ povrće kao što su rajčice, tikvice ili paprike jednom tjedno tekućim gnojivom za povrće tijekom vegetacijskog razdoblja. U gredicama možete upotrijebiti i gnojivo od koprive.


Pravilno zalijevanje balkonskog povrća

Pri zalijevanju je bitno pogoditi pravu mjeru. Tu i tamo malo navlažiti gornji sloj tla nije dovoljno. Zalijeva se uvijek onoliko koliko korijenje može upiti. Prije nego krenete sa zalijevanjem, opipajte zemlju kako biste provjerili je li još uvijek vlažna. Većina biljaka ne voli stajati u vodi!

Zna se dogoditi da je za vrućih dana velike biljke rajčice ili paprike potrebno zaliti dva puta. Ako vam se to ne da, balkonsko povrće stavite u tegle s integriranim spremnikom vode. Zahvaljujući spremniku sa zalihom vode, ove tegle značajno produljuju intervale zalijevanja budući da omogućuju biljkama da se samostalno posluže vodom. Indikator razine vode pomaže kod dopune spremnika. Ipak, na velikim vrućinama voda u spremniku neće trajati duže od dva do tri dana. Samonavodnjavanje iz spremnika počinje savršeno funkcionirati tek nakon što se biljka dobro ukorijenila u tegli. Zato biste biljku trebali normalno zalijevati prva dva do tri tjedna. S automatskim sustavima navodnjavanja Vaše su biljke odlično zbrinute čak i kada ste na godišnjem odmoru.

Vrlo važno: Posude bez drenažnih otvora prikladne su samo kao ukrasne tegle jer će se u njima skupljati voda. To će uzrokovati truljenje korijena. Mnoge tegle dolaze s gotovim drenažnim otvorima. Međutim, ako je potrebno, drenažne otvore je moguće brzo probušiti akumulatorskim odvijačem.

Doda li se tome još i drenažni sloj na dnu tegle, dobrom urodu ništa neće stajati na putu!


Balkonsko povrće: najbolje sorte za uzgoj

Sadnja tikvica u kantama

  1. Najbolji uvjeti: Tikvicama su potrebni sunce i posude u koje stane minimalno 40 litara zemlje. Ako sijete   krajem travnja, biljke ćete moći posaditi krajem svibnja. Najbolje je imati dvije posude s različitim sortama, budući da će tako lakše doći do oplodnje.
     
  2. Dobra zemlja, puno vode: Za sadnju koristite Gardol zemlju za rajčice i povrće. Biljke posadite tako da klicini listići izviruju iz zemlje; posuda mora imati dobru drenažu. Obilno zalijevajte i redovito gnojite do berbe.
     
  3. Berba mladih plodova: Kada se počnu pojavljivati, berite kontinuirano mlade, ne prevelike plodove. To potiče biljku na proizvodnju novih cvjetova i plodova. Tako ćete moći uživati u plodovima sve do prvog mraza.

Sadnja rajčica na balkonu

Rajčice su najpopularnije povrće za uzgoj kod kuće. Odlične su kao balkonsko povrće. Rajčicama je potrebno sunce, redovito zalijevanje i organsko gnojivo prilikom sadnje.

  1. Berba od srpnja: Rajčice se beru kada dobiju tipičnu boju sorte i kada se počinju lako odvajati od stabljike.
     
  2. Male sorte: Grmolike rajčice ne trebaju potporanj i prikladne su za žardinijere i tegle.
     
  3. Sadnja u gredice: Robusne sorte mogu se saditi i u gredicama. Međutim, bit će Vam zahvalne, ako ih zaštitite od kiše.

Uzgoj patlidžana u teglama

Mini patlidžani idealno su povrće za balkonski uzgoj u kantama.

  1. Vrijeme sadnje: U ožujku posijte po tri sjemenke po posudici. Sjeme će proklijati nakon 1 – 2 tjedna, a biljke ćete moći presaditi u tegle sredinom svibnja.
     
  2. Rezidba: Odrežite prvi cvijet koji se formira na vrhu stabljike iznad prvog bočnog izbojka.

Cijepljeni krastavci kao balkonsko povrće

Krastavac i bundeva u tandemu: Cijepljenje je kod ruža uobičajena praksa. A kako po tom pitanju stoje krastavci? I njih je moguće cijepiti! Uzmimo kao primjer krastavac salatar. Postupkom cijepljenja osjetljive se sorte kaleme na čvrste podloge poput smokvolisne tikve (Cucurbita ficifolia) kako bi se povećala njihova otpornost na gljivice i nematode. Cijepljene krastavce odlikuje snažniji rast zbog čega daju veći prinos. Cijepljene mlade biljke možete kupiti ili ih uz malo vještine sami proizvesti. Krastavci su vrlo osjetljivi na sušu. Ako ih sadite u tegle, pripazite da imaju dovoljno zemlje.