Grijanje i tuširanje sunčevom energijom? Solarni termalni sustavi to omogućuju!

To je lijepa zamisao: potpuno neovisno o fosilnim gorivima, grijanje i topla voda pokreću se uz pomoć sunca. Sa solarnim termalnim sustavom to nije samo san – jer takav sustav na krovu doprinosi pripremi tople vode i podršci grijanju. Kako bi prinosi bili što veći i kako biste mogli uživati u toplini, potrebno je pažljivo razmotriti lokaciju, vrstu i veličinu sustava. U BAUHAUS-u ćete pronaći brojne proizvode vezane uz solarne termalne sustave – a ovdje ćete pronaći važne savjete i trikove za termalne solarne sustave. Ako ih uzmete u obzir, možete konkretno započeti projekt solarnog termalnog sustava i uskoro učinkovito koristiti sunčevu energiju.

Fotovoltaika i solarna termija: Koje su razlike između ovih vrsta dobivanja energije uz pomoć solarnih sustava?

Prvo o sličnostima: Sve vrste solarnih sustava pretvaraju solarnu energiju u drugi oblik energije. To se isplati, jer sunčeve energije ima u izobilju – sunčeve zrake, koje brzinom od oko 300.000 kilometara u sekundi jure prema Zemlji, donose čistu, čistu solarnu energiju koja je neograničeno dostupna, ekološki prihvatljiva i besplatna za korištenje. Nije čudo što se na sve više krovova vide solarni kolektori. Međutim, ovi solarni sustavi se razlikuju ovisno o vrsti u načinu rada i vrsti proizvedene energije:

• Solarni termalni sustav pretvara solarnu energiju u toplinsku (energiju). Možete je koristiti za grijanje i pripremu tople vode.
• Fotovoltažni sustavi, skraćeno PV sustavi, proizvode struju iz solarne energije.

To znači: U prvom koraku morate razmisliti za koju svrhu želite koristiti solarni sustav. Ako se odlučite za termalni solarni sustav, trebali biste obratiti pažnju na nekoliko stvari. U nastavku saznajte više.

Troškovi nabave vs. prinos: Kada se isplati solarni termalni sustav?

Prvo: Za okoliš se solarni termalni sustav – a naravno i fotovoltažni sustav – svakako isplati! Fotovoltažni i solarni termalni sustavi rade klimatski neutralno, ne troše fosilna goriva i ne proizvode CO₂ pri pretvorbi solarne energije u korisnu energiju.

Hoće li se sustav isplatiti i financijski, ovisi o različitim čimbenicima, na primjer o veličini sustava, kutu nagiba vašeg krova i trenutnim troškovima energije. Sa solarnom termijom možete godišnje uštedjeti oko 50–70 posto troškova tople vode i oko 20-30 posto troškova grijanja. Nasuprot tome stoje troškovi nabave i instalacije. Ovisno o veličini, hoće li se pripremati samo topla voda ili će se također pokretati grijanje, troškovi za sve u obiteljskoj kući iznose između 5.000 i 10.000 eura. Ova nabava se međutim subvencionira od strane države s do 30% poticaja – o tome više kasnije.

Toplina u vodi: Kako funkcioniraju solarni termalni sustavi?

U solarnim termalnim sustavima koriste se takozvani solarni kolektori. Uz njihovu pomoć koristi se solarna energija za zagrijavanje tople vode za kuhinju i kupaonicu ili vode za grijanje u krugu grijanja. To funkcionira ovako: U solarnim kolektorima nalaze se solarni apsorberi koji uhvaćenu solarnu energiju pretvaraju u toplinu i prenose je na toplinski medij, obično mješavinu vode i sredstva protiv smrzavanja. Ova tekućina se pomoću pumpe prenosi do toplinskog spremnika – spremnika za vodu koji se obično nalazi u podrumu. Tekućina predaje toplinsku energiju i zagrijava spremnik, a pritom se sama hladi. Ohlađena solarna tekućina ponovno teče do solarnih kolektora, ponovno se zagrijava i tako stalno nastavlja solarni krug.

Toplinski spremnik – također nazvan spremnik tople vode – vodi toplu vodu izravno u grijanje i u kupaonicu i kuhinju ili je pohranjuje. Tako imate toplu vodu čak i kada sunce ne sja, i možete se toplo tuširati čak i kada je vani još uvijek mrak. Savjet: Računajte s veličinom spremnika od oko 50 do 80 litara po osobi u kućanstvu.

Sjena i nagib: Koji krovovi su pogodni za solarne termalne sustave?

Postoji nekoliko čimbenika koji utječu na to koliko će solarni termalni sustav biti učinkovit. To uključuje:

Globalno zračenje

Globalno zračenje sastoji se od izravnog zračenja i difuznog zračenja, tj. sunčeve zrake se raspršuju u različitim smjerovima zbog oblaka, vlage i raznih čestica. Ako želite točno znati kako stoji s globalnim zračenjem (= zbroj solarnog zračenja) u vašoj regiji, možete provjeriti kod Njemačke meteorološke službe.

Orijentacija kolektora

Najveći prinos postižete kada je krov s kolektorima orijentiran prema jugu, jugozapadu ili jugoistoku. Kod solarnih sustava koji su orijentirani prema istoku ili zapadu, morate računati s gubicima od oko 20–25%, orijentacija prema sjeveru se ne preporučuje. Ni u kojem slučaju ne smije biti zasjenjenja na krovu.

Nagib krova

Za solarnu pripremu tople vode kut nagiba krova trebao bi biti 20–50 stupnjeva, za solarnu podršku grijanju 45–70 stupnjeva. Ako je krov ravniji, kiša ne može dovoljno isprati kolektore, a efekt samočišćenja padalinama tada izostaje. Savjet: Možete optimizirati kut nagiba pomoću postolja.

Vrsta kolektora

Razlikuju se plosnati kolektori i vakuumski cijevni kolektori. Kod plosnatih kolektora toplinsko zračenje pada na plosnati apsorber koji prenosi toplinu na cijevi s vodom. Kućište se sastoji od aluminijskog okvira, toplinski je izolirano i prekriveno visokoprozirnim kaljenim solarnim staklom. Vakuumski cijevni kolektori sastoje se od pojedinačnih cijevi koje su povezane preko sakupljača. Plosnati kolektori mogu u optimalnim uvjetima pretvoriti do 80% sunčevog zračenja u toplinu, dok cijevni kolektori zbog svog okruglog oblika čak 90%.

Veličina i površina: Koliko kvadratnih metara solarne termije je potrebno za obiteljsku kuću?

Približna procjena potrebnih kvadratnih metara površine kolektora je relativno jednostavna, ali ne zamjenjuje stručnu planiranje prema građevinskim uvjetima i profilima potrošnje kućanstva.

• Ako se solarna termija koristi za podršku grijanju, u obiteljskoj kući je potrebno otprilike jedan kvadratni metar plosnatih kolektora na svakih 10 kvadratnih metara grijane stambene ili korisne površine, dok je za vakuumske cijevne kolektore potrebno oko 0,5 kvadratnih metara površine kolektora na svakih 10 kvadratnih metara površine.
• Ako koristite termalni solarni sustav za pripremu tople vode, računa se s oko 1,2–1,5 kvadratnih metara plosnatih kolektora po osobi, odnosno s 0,8–1,0 kvadratnih metara površine kolektora po osobi. Važno je da termalni solarni sustav nije ni premalen ni prevelik.

BAFA i KfW: Koliko je visoka potpora za solarnu termiju?

Kao obnovljiva energija, solarna termija se subvencionira od strane države. Moguće su subvencije u visini od 25 posto, koje se moraju zatražiti kod Saveznog ureda za gospodarstvo i kontrolu izvoza (BAFA). Tako država preuzima četvrtinu troškova vašeg solarnog termalnog sustava – to je kod 10.000 eura čak 2.500 eura!

Topla voda za tuširanje, toplo grijanje ili čak nekoliko stupnjeva više za bazen – sa solarnom termijom solarna energija se koristi za razne svrhe. U BAUHAUS online trgovini ili u lokalnom centru za stručnjake možete nabaviti kolektore i još mnogo toga. Ako imate pitanja, jednostavno se obratite našim stručnjacima, rado ćemo vas savjetovati!